ponedjeljak, 30.07.2012.
Agregatna stanja tvari
|
Kemija je znanost o tvarima i njihovim promjenama. HOMOGENE SMJESE (grč. homoios – jednak, grč. genos – rod) su smjese kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom ne mogu vidjeti njihovi sastojci. Primjer: ocat, otopine šećera ili soli u vodi, zrak, more, legure. HETEROGENE SMJESE (grč. heteros – drugi, različiti, grč. genos – rod) su smjese u kojima se prostim okom, povećalom ili mikroskopom mogu vidjeti njihovi sastojci, imaju promjenjiv sastav i svojstva. Primjer: zemlja, onečišćena voda, gusti sokovi, smjesa strugotina bakra i željeza.  ČISTE TVARI su uvijek homogene, a mogu biti građene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma. ELEMENTARNE TVARI – građene su od istovrsnih atoma (kisik, sumpor). KEMIJSKI SPOJEVI – građeni su od raznovrsnih atoma Agregatna stanja tvari Tvari se u prirodi nalaze u tri agregatna stanja: čvrstom (s), tekućem (l) i plinovitom stanju (g). ČVRSTO Zbog male međusobne udaljenosti čestica čvrstih tvari privlačne sile su vrlo jake. Tvari imaju stalan oblik i volumen, a čestice titraju oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijsku strukturu.   TEKUĆE Između čestica tekućih tvari udaljenost je veća, pa su privlačne sile slabije. Čestice se relativno slobodno gibaju i lako mijenjaju svoj položaj, te poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.  Sublimacija joda PLINOVITO Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika, zbog toga su privlačne sile zanemarive. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru. Volumen ovisi o tlaku i temperaturi. Promjenom uvjeta u kojima se tvar nalazi mijenja se i agregatno stanje.  |
četvrtak, 26.07.2012.
Razvitak biljnog organizma
|
• izmjena haploidne i diploidne generacije • haploidna generacija (GAMETOFIT) proizvodi gamete ili spolne rasplodne stanice • stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota • zigota se razvija u biljku (SPOROFIT) koja je diploidna i proizvodi spore • spore se razvijaju u generaciju koja proizvodi gamete  Tipični dvospolni cvijet kritosjemenjača sastoji se od lapova, latica, prašnika i tučka.  Biljka je sporofit ili diploidna generacija. Tijekom evolucije diploidna je generacija (sporofit) postala sve izraženija, a haploidna (gametofit) se postupno reducirala.   http://www.zastavki.com/eng/Nature/Flowers/wallpaper-22365-18.htm PRAŠNIK • muški dio cvijeta u kojem se razvijaju MIKROSPORE ili peludna zrnca • prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere) • prašnica ima dvije polutke od kojih svaka sadrži dvije peludnice   Prerez prašnika http://chsweb.lr.k12.nj.us/psidelsky/plant_meiosis.htm • u peludnicama iz diploidnih matičnih stanica mejozom nastaju mikrospore • PELUDNICE = MIKROSPORANGIJ • MIKROSPOROGENEZA - proces kojim nastaju peludna zrnca (mikrospore) • iz jedne matične stanice nastaju 4 haploidne mikrospore   Peludna zrnca http://www.paranoias.org/2010/06/pollen-under-a-microscope/ • iz mikrospora se dalje razvija muški gametofit (haploidna generacija) • jezgra mikrospore se mitotički dijeli i nastaju dvije jezgre: vegetativna i generativna • kada peludno zrnce dospije na njušku tučka razvija se peludna mješinica • jezgra generativne stanice podijeli se u dvije spermalne jezgre TUČAK • ženski dio cvijeta • sastoji se od plodnice, vrata i njuške • u plodnici su sjemeni zameci (homologni makrosporangiju) • u sjemenom zametku nastaje matična stanica embrionske vreće • tijekom makrosporogeneze (mejoza) matična stanica se dijeli i nastaju 4 haploidne stanice • 3 stanice propadaju, samo 1 (makrospora) se razvija u embionsku vreću iz koje će se razviti ženski gametofit (haploidna generacija) • jezgra makrospore se tri puta mitotički dijeli - nastaje 8 jezgara • jezgre se razdvajaju u dvije skupine od po 4 jezgara (smjeste se na suprotnim krajevima embrionske vreće) • zatim se po jedna jezgra iz svake skupine stanica pomiče prema središtu stanice • po tri jezgre ostaju na svakom kraju stanice - oko njih se oblikuju membrane i one postaju samostalne stanice • jedna od tri gornje stanice (najveća) - jajna stanica (preostale dvije su pomoćnice) • tri donje stanice su antipode • dvije preostale središnje jezgre stapaju se u diploidnu sekundarnu jezgru • ženski GAMETOFIT = embrionska vreća s 8 jezgara   |
nedjelja, 22.07.2012.
Građa atoma
|
ATOM je najsitnija čestica elementa koja može kemijski reagirati, a izgrađen je od atomske jezgre i elektronskog omotača i nema naboj. ATOMSKA JEZGRA izgrađena je od pozitivno nabijenih protona i nenabijenih neurona. ELEKTRONSKI OMOTAČ izgrađuju negativno nabijeni elektroni.  PROTON je subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg, naboja Q = +1,6 x 10-19 C. Nabojni broj protona je 1+. NEUTRON je neutralna subatomska čestica mase m = 1,673 X 10-27 kg. ELEKTRONI su čestice čiji je naboj Q = -1,6 x 10-19 C. Nabojni broj je 1-, a masa zanemarivo mala. Broj protona u atomskoj jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču. Atom je definiran ATOMSKIM (protonskim, rednim) i MASENIM (nukleonskim) brojem.  ATOMSKI BROJ (Z) je broj protona sadržanih u atomskoj jezgri, odnosno broj elektrona. MASENI BROJ (A) jednak je zbroju protona i neutrona u atomskoj jezgri. Broj protona u atomskoj jezgri određuje vrstu atoma, a elektroni određuju kemijska svojstva elementa. IZOTOPI su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona (isti atomski broj, a različiti maseni broj). Z = N (p+) = N (e-) Z - atomski broj N (p+) - broj protona N (e-) - broj elektrona A = N (p+) + N (n) A - maseni broj N (n) - broj neutrona |
